Bane Vidaković: Nikada nisam pazio sa kim se družim

Za samo dve nedelje film „Vikend sa ćaletom“ videlo je više od 20.000 ljudi. Jedan od junaka ove filmske priče je i Bane Vidaković koji kaže da se prvi put u životu borio za ulogu i to baš u ovom filmu.

  • Nisam nikada izlazio sa producentima i tako dolazio do uloga, nego sam sedeo i čekao da mi zazvoni telefon i da mi ponude ulogu. Ovo je prvi put da sam se za neku borio. Sreo sam Momčilovića i on mi je dao scenario i rekao mi koju bi ulogu želeo da igram, ali mi je naglasio da pročitam ceo tekst i da mu javim koja mi se uloga najviše dopada. On je sjajan pisac i ova priča je čudna i zanimljiva, drugačija, i nemoguće je ne zaljubiti se u nju. Došao sam do pola scenarija, pozvao sam ga i rekao mu da ja Batu konja znam i da želim baš njega da igram – rekao je poznati glumac u emisiji „Kec na jedanaest“ na televiziji K1.

Kako je objasnio, Bata konj je sinergija različitih ljudi s beogradskog asfalta, likova iz njegovog detinjstva koje je poznavao, poput Čite iz Doma omladine.

  • U to vreme sam sređivao zube i imao sam onu privremenu protezu, „klepetušu“ i rekao sam Momi da ću mu na „viber“ poslati tri minuta improvizacije pa da odluči da li želi da mi da ulogu. I tako sam ja odglumio ta tri minuta bez zuba i Moma mi je rekao da ću u celom filmu igrati bez zuba, da mu se to mnogo dopada. Tako je i bilo – kaže Vidaković.

Bane kaže da je ključna reč koja opisuje njegov i Jezdićev odnos u filmu  – odanost.

  • Neko je to lepo rekao, kaže: uspeli ste da napravite vezu između dva muškarca, a da ne izgleda gej. Mi smo ortaci, prijatelji. Više Kašika (Jezdić) u filmu brine o meni nego ja o njemu, a telohranitelj sam mu.

Poznati glumac bio je i pun reči hvale za svoje kolege u filmu.

  • Moma je napisao genijalan scenario, a ja sam sam bio iznenađen koliko smo dobar film napravili kada sam ga pogledao. To je tužna komedija, do pola filma svi vrište od smeha, a od pola… Mali Vasa je već fenomenalan glumac i prema poslu ima odnos kao da je odrastao čovek. Jezda i ja smo imali istog profesora glume i sjajnu smo hemiju napravili. Za mene Jezda je pandan Bati životinji, on je prava životinja. Nemamo još jednog takvog glumca, on je veoma detaljan, pravi štreber – rekao je Bane.

Glumac se u razgovoru sa Boškom i Aleksandrom dotakao i svoje mladosti, grešaka, dece…

  • Gimnaziju sam završavao levom rukom, onako beogradski, nonšalantno. Lepo je Duško Radović rekao: Beograđani misle da su time što su se rodili u Beogradu već dovoljno uradili. Tek sam na fakultetu stekao radne navike i postao ozbiljan. U ovom filmu je reč o tome da Kašika nakon izlaska iz zatvora i saznanja da mu je ostalo još tri meseca života jer boluje od raka – sada želi da popravi svoj život, ali nemoguće je popraviti ono što je prošlo. Šta je bilo – bilo je. Kada je čovek mlad on grize, gradi karijeru, juri lovu, i nije kod kuće. Mene bi deca zaboravila, kada odem na turneju pa me nema po pet meseci. Imam tu hroničnu krivicu kao i verujem većina muškaraca, što nisam bio dovoljno kod kuće sa decom. Ali, mislim da te deca vole mimo racija, da je to instinktivno, iskonska ljubav i da nema potrebe za dokazivanjem, ali ja sam mnogo grešio. Obećavao sam ono što sam želeo, a ne ono što sam mogao, a deca to pamte. Mnogo puta sam ih razočarao, ali moja deca znaju da ne postoji ništa što volim više od njih. Ali nije da nikada nisam bio tu, svirao sam im gitaru pred spavanje, pričao im priče, čitao bajke… – iskren je Bane.

Loše društvo

Bane je priznao i da nikada nije pazio s kim se druži.

  • Pomislio bi neko da sa šezdeset godina imam već dovoljno iskustva i da sam do sada to naučio… Ali eto skoro sam opet napravio istu grešku. Morate da pazite sa kim sedate u kola i sa kim pijete kafu. Ja pripadam toj generaciji koja o tome nije morala da vodi računa pa se i danas tako ponašam. Znate, ja sam od trinaeste godine putovao Evropom auto-stopom. Mi smo život doživljavali putem iskustva, knjiga, filmova…Današnja deca svet doživljavaju virtuelno.

Nova serija

Bane je u emisiji „Kec na jedanaest“ otkrio i da bi ako sve bude po planu trebalo da krajem novembra počne da snima novu seriju sa neverovatnom glumačkom ekipom.

  • Serija će se zvati „Tri muškarca i tetka“ i glumiće Seka Sablić i Pera Božović, mali Janketić… Seka je kao Dafina koja se vraća iz devedesetih, izlazi iz zatvora i želi da započne novi biznis, a ja sam joj bio šofer, a danas sam taksista. Već sam vam mnogo otkrio, više ne smem – rekao je Bane.

Kursadžije

Glumac je sa gledaocima podelio i to da je u „Kursadžijama“ glumio jer je bio takav trenutak, i to je moralo – kaže.

  • Ali neverovatno je koliko je taj projekat bio popularan. Bake su me zaustavljale na ulici, a jedna mi je čak i rekla: Hvala vam, da nije vas ja se nikada ne bih nasmejala. A ja se mislim – pa gde baš „Kursadžije“, bako…

Anđelka Prpić: Bivši muž me prokleo

Glumica Anđelka Prpić uključila se danas iz svog stana u program K1 televizije kako bi najavila svoju monodramu „Šta me snađe“ koju sutra igra u Akademiji 28 i ispričala kakav joj se peh juče dogodio.

  • Stalno me u intervjuima pitaju: Kada ste poslednji put rekli „Šta me snađe“ i na to pitanje nikada ne znam da dam odgovor, ali sada ga imam. Juče sam to rekla! To me je bivši muž prokleo. Stalno mi je govorio da prestanem da zubima kidam etikete sa stvari jer ću polomiti zub. I to mi se juče i desilo. Srećom, kec gore levo, nije strašno – kazala je u svom stilu Anđelka u emisiji „Kec na jedanaest“. – Odmah sam odjurila kod zubara, jer šta da radim usred dana bez zuba!

Srećom, sve je sređeno u rekordnom roku i u program K1 televizije se uključila sa njenim prepoznatljivim, blistavim osmehom. Gledaoce je pozvala da pogledaju njenu predstavu jer im garantuje da će se sve vreme slatko smejati.

  • Svaka predstava je predivna jer publika i ja razmenjujemo divnu energiju i zajedno se smejemo sve vreme – kazal je Anđelka i Aleksandri i Bošku se požalila da potpuno razume influensere i da će ih žustro braniti ako ih neko u njenom prisustvu bude kritikovao. – Jao, snimala sam skoro svoj prvi „reels“ za instagram i toliko sam se namučila… Ko bude reč rekao za influensere preda mnom, videće!

Prof. dr Predrag Stevanović, načelnik klinike za anesteziju i intenzivno lečenje u KBC „Dr Dragiša Mišović“

*U KBC „Dr Dragiša Mišović“ od aprila prošle godine koristimo HoloLens, inovativnu tenologiju koju je Majkrosoft razvio za NASU

*Lekari imaju simptome nalik „vijetnamskom“ sindromu

*Najteža odluka je pacijenta staviti na respirator jer je smrtnost 80 odsto

*Neobjašnjivo, u ovom talasu je mnogo obolelih trudnica od kovida

*Od deset pacijenata na intenzivnoj nezi 9 je nevakcinisano

 

Srpski doktori dokazali su da moderna medicina nema granica. Putem virtualne hologramske tehnologije HoloLens leče pacijente u crvenim kovid zonama, obavljaju zahtevne operacije, obučavaju studente Medicinskog fakulteta u Beogradu. Prof. dr Predrag Stevanović iz KBC „Dr Dragiša Mišović“ ovaj uređaj doneo je u našu zemlju i u „Uranku“ na televiziji K1 ovog jutra govorio je o upotrebi ovih naočara u lečenju , kao i o borbi sa kovidom.

  • HoloLens naočare su inovativna tehnologija koju je kompanija Majkrosoft kreirala za NASU. Ja sam ove naočare video u medicinskom časopisu jer ih koriste na Imperijal koledžu u Londonu i pokazale su se izuzetno efikasnim prilikom lečenja kovida i u smanjenju vremena koje lekari provode u crvenim kovid zonama. Uz pomoć ovog uređaja boravak lekara u crvenim kovid zonama smanjuje se za trećinu i poželeo sam da ga i mi nabavimo. To je bilo jako teško i uz pomoć Milana Starčevića, vlasnika Diopte, dobili smo ovaj uređaj na poklon – kazao je dr Stevanović u „Uranku“. – I kompanija Majkrosoft prepoznala je našu želju da unapredimo lečenje, kao i direktor i uprava naše bolnice, i Vlada Srbije, te očekujemo potpisivanje ugovora Vlade i kompanije Majkrosoft kako bi se više ovakvih uređaja napravilo i bili dostupni i u drugim bolnicama. Jedan uređaj košta oko 5.000 evra.

Kako je kazao, ove naočare se u KBC „Dr Dragiša Mišović“ koriste se od prošlog aprila.

  • HoloLens je zapravo jedan moćan kompjuter sastavljen od nekoliko kompjutera. Počeli smo da ga koristimo u crvenoj zoni i to u jedinicama intenzivne nege gde se leče najteži pacijenti. Ideja je bila da u vizitu ide samo jedan lekar sa ovim naočarima, a pomoću uređaja svi nalazi –  laboratorijski, rendgen i skener snimci hologramski se prikazuju pored pacijenta. Za to vreme, sve što vidi lekar vidi i naš tim izvan crvene zone preko ekrana i zajedno donosimo odluke. To je mnogo važno jer je i lečenje kvalitetnije kada se pacijentima bavi više ljudi, a i lakše je jer lekar ne mora sam da u velikoj brzini donosi mnogo važnih odluka. Mi razgovaramo sa tim lekarom koji je u viziti. Lekar tako ima vremena da se bavi pacijentom i ne gubi vreme na zapisivanje rezultata – objasnio je upotrebu ovih naočara na K1 dr Stevanović. – Naočare bi bile veoma korisne i za komunikaciju sa kolegama u unutrašnjosti, naročito prilikom donošenja odluke o transportu kovid pacijenata, jer trenutak transporta može da bude pitanje života i smrti.

Dr Stevanović kazao je da naočare koriste i u hirurgiji.

  • Obavili smo uz pomoć HoloLensa zahtevnu vaskularnu intervenciju, a koristimo ih i na Medicinskom fakultetu, studenti vide kako izgleda lečenje kovid pacijenata.

Kako je naglasio HoloLens je mali ali moćan uređaj.

  • To je zapravo moćan kompjuter koji laserski kreira holograme, a prenosi i zvuk i sliku. Daleko smo odmakli u njegovoj primeni, čak i u odnosu na kolege iz Londona. I Majkrosoft je to prepoznao.

Lekari

Dr Stevanović kazao je i da su lekari iscrpljeni i da su „pregoreli“.

  • Mi smo 20 meseci u kovid zonama, iscrpljeni smo, lekari pate od burn out „Pregoreli“ smo. Javljaju se simptomi slični „vijetnamskom“ sindromu, a to su pad koncentracije, smanjena empatija, nervoza. Nikada teži posao nismo radili. Ispijeni smo, od maske imamo urezane tragove, izloženi smo svakodnevno ekstremnim naporima, a tek rad u skafanderima teško je opisati. Tokom leta ne smemo da uljučimo klimu jer je centralna i može da raseje virus. Ko nije bio u kovid zoni ne može da zna kakve su razmere katastrofe s kojom se suočavamo – kazao je dr Stevanović u „Uranku“.

Respirator i intubacija

Profesor Stevanović istakao je da ne zna koliko je ljudi intubirao od početka epidemije.

  • Smrtnost intubiranih pacijenata je izuzetno visoka, oko 80 odsto u nekim bolnicama. Respirator je mašina čiji rad definiše anesteziolog. Odluka da pacijenta stavi na respirator je najteža za lekara. To je i jedna od najtežih intervencija. Vidite kod pacijenta stravičan strah jer ima glad za vazduhom i ulaže ekstreman napor da udahne vazduh, a ne može da ga udahne. Počinje strašno brzo da diše, a ništa mu ne pomaže. Na osnovu gasnih analiza odlučujemo da je respirator neophodan – kaže dr Stevanović. – Najpre pacijentu ukidamo svest jer je to veoma bolna intervencija. Morate kroz usta i grkljan da cev uvučete u traheju, u dušnik. Mašinom ubacujete kiseonik direktno u pluća. Takođe, moramo da potpuno parališemo pacijenta lekovima i dajemo analgetike (lekove protiv bolova). Pacijenti su na respiratoru jednu do tri nedelje, neretko i četiri pune nedelje. Najkritičniji trenutak je onaj kada intubiramo pacijenta, kao i onaj kada ga „skidamo sa mašine“. Polako budimo pacijente i dajemo im lekove protiv bolova. Imamo i mnogo pacijenata kojima se kiseonik daje po veoma visokom protoku ili putem maske pod pritiskom.

Klinička slika u ovom talasu

Pacijenti najmanje tri do četiri nedelje leže na odeljenjima intenzivne nege kaže dr Stevanović.

  • Kovid je sistemska bolest. Dugo se leči jer dugo i traje. Simptomi nakon preležane bolesti, i kod onih koji nisu bili na intenzivnom lečenju, traju mesecima. To je poznato kao akutni postkovid sindrom i simptomi su: gubitak čula ukusa, glavobolje, gubitak apetita, neuralgije, rastrojenost. Kovid napada sve organe.

U novom talasu je sve teže objašnjava profesor na K1.

  • Teža je i klinička slika, broj novoobolelih se jako brzo povećao, mnogo je mladih i neobjašnjivo je mnogo trudnica. Od deset pacijenata na intenzivnoj nezi 9 je nevakcinisano. Ti vakcinisani koji „zalutaju“ na intenzivnu negu su u najvećem broju slučajeva osobe kod kojih je prošlo više od šest meseci od druge vakcine ili su buster dozu primili neposredno pre razboljevanja te im se imunitet nije dovoljno razvio.

KBC „Dr Dragiša Mišović“ je jedna od retkih klinika u zemlji u kojoj svaki krevet na odeljenjima intenzivne nege ima kiseoničko mesto.

  • To postoji još samo u Batajnici koja je nova bolnica. Imamo 80 pacijenata na odeljenjima intenzivne nege. Fali nam anesteziologa na svim klinikama u zemlji. Mi imamo 25 specijalista i pet specijalizanata koji rade u smenama, po tri ili četiri anesteziologa su u smeni.

Drastično povećan broj sahrana u Srbiji

Povećan je broj preminulih širom Srbije i sahrane se neretko obavljaju i nedeljom. Takva je situacija u glavnom gradu. JKP Pogrebne usluge Beograd nadležno je za deset najvećih gradskih grobalja i od 3. oktobra sahrane se organizuju i nedeljom.

  • I mi se kao i svi drugi delovi društva borimo sa ovom pandemijom i trudimo se da dobrom organizacijom sve postignemo. Od početka oktobra dnevno imamo 65 sahrana, a pre pandemije prosek je bio od 35 do 40. Od 3. oktobra počeli smo da sahrane organizujemo i nedeljom. Kada je stanje kao sada, onda skraćujemo vreme između sahrana – kazala je u „Uranku“ na televiziji K1 Marina Račić iz Javno komunalnog preduzeća Pogrebne usluge Beograd. – Prosečno vreme čekanja na organizovanje sahrane na većim grobljima kao što je Novo bežanijsko je pet dana, a cena jednog dana u mrtvačnici za smeštaj tela iznosi 1.600 dinara.

Kako je na K1 kazala Račićeva, prema Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, svih ne samo korone, pravilo je da se preminuli smeštaju u PVC vreće.

  • Pogrebna vozila se dezinfikuju, a i naši zaposleni koji preuzimaju tela nose posebnu opremu. Najopterećenije je Novo bežanijsko groblje i potrebna su proširenja gradskih grobalja. Odlukom Grada Beograda iz 2020. godine planirana je izgradnja četiri nova groblja i to su Lešće 2, Bežanija 2, Batajnica i Kaluđerica. Sva ova groblja trenutno su u projektnoj fazi – kazala je Marina Račić u „Uranku“.

Srbija

Reporteri K1 televizije saznali su da je u Kragujevcu u oktobru ove godine za više od 100 odsto povećan broj sahrana u odnosu na oktobar prošle i 2019. godine. U brojkama, 2019. godine u oktobru je bilo 70 sahrana, 2020. bilo je 68 sahrana, a ovog oktobra čak 152.

Podaci za Šabac pokazuju da je do 31. oktobra ove godine obavljeno sahrana koliko cele prošle godine te se sahrane organizuju i vikendom. Kako kažu iz pogrebnog preduzeća u ovom gradu, preminuli od korone donose se u kesama i takvih je oko 60 odsto od svih umrlih u ovom gradu.

U Novom Pazaru je, kako kažu, u gradu 70 odsto više ukopa ove godine nego 2019. Prosečan broj ukopa u gradu Novom Pazaru mesečno je 50, a ovog oktobra bilo ih je 84.

Dr Olivera Ostojić: „Belo staklo“ na plućima viđamo i kod dece

Sve više dece obolelo je od korone. Pre dva dana od kovida-19 preminuo je šesnaestogodišnji tinejdžer u Kruševcu. Koliko je dece u bolnici „Dr Dragiša Mišović“ i kakva im je klinička slika pitali smo jutros u „Uranku“ televizije K1 načelnicu odeljenja ove bolnice dr Oliveru Ostojić

  • Trenutno u našoj bolnici imamo 33 kovid pozitivne dece. Tokom jučerašnjeg popodneva i noći primili smo sedam pacijenata, beba uzrasta do godinu dana. Ponovo imamo pacijente stare do mesec dana u pratnji kovid pozitivnih majki – kazala je dr Ostojić na K1. – Najčešći simptomi su povišena temperatura, respiratorne tegobe, otežano disanje, kašalj, bol u grudima.

Kako je objasnila, bolnica „Dr Dragiša Mišović“ je sekundarna kovid ustanova što znači da prihvata pacijente sa srednje teškom i teškom kliničkom slikom.

  • Pacijenti sa najtežom kliničkom slikom, kojima je potreban respirator, smeštaju se u Institut za majku i dete i bolnicu u Tiršovoj – kaže Dr Ostojić. – Deca starija od 12 godina koja su naši pacijenti najčešće imaju upalu pluća, dugotrajno kašlju i otežano dišu. Oni su neretko na kiseoničkoj terapiji.

Ona je istakla da procenat ozbiljno bolesne dece nije veliki, ali da zabrinjava.

  • Većina obolele dece je na kućnom lečenju sa blagom kliničkom slikom. Međutim, delta soj je virulentniji i u prethodnim talasima nismo imali toliko bolesne i dece na respiratorima. Ozbiljne promene na plućima koje su se do sada javljale samo kod odraslih, u ovom talasu primećujemo i kod dece. To je „mlečno, belo staklo“ odnosno belina na plućima koju vidimo na skeneru, a koja je karakteristična za kovid-19. Viđamo je i na nalazima skenera kod mališana. Kašalj, otežano disanje i potreba za kiseoničkom terapijom su indikatori na osnovu kojih decu upućujemo na pregled skenerom.

Dr Olivera Ostojić upozorava roditelje da deci kod kojih se pojave prvi simptomi bolesti poput povišene telesne temperature nikako na svoju ruku ne daju antibiotike.

  • Znak za uzbunu kod roditelja je ukoliko dete ima temperaturu višu od 37,5, ako je malaksalo, odbija da jede, ima glavobolju, a znate da je neko u kolektivu ili u porodici zaražen. Tada dete odvedite lekaru. Klinička slika drastično može da se promeni za svega dan ili dva.

Kada je reč o vakcinaciji mališana, dr Ostojić kaže da bi sva deca starija od 16 godina trebalo da prime vakcinu.

  • Kada je reč o deci uzrasta od 12 do 15 godina, preporuka svih pedijatara i Udruženja pedijatara je davanje „Fajzer“ vakcine prvenstveno hroničnim pacijentima koji boluju od astme, dijabetesa, imunodeficijencije, onkoloških bolesti. Ali, i zdrava deca u ovom uzrastu mogu da prime vakcinu.

Gledaj bez stida

k1tv-logo

Televizija posvećena kvalitetnom informativnom, muzičko-zabavnom, serijskom i filmskom programu. Sadržaj kanala podrazumeva sopstvenu proizvodnju informativnog, muzičkog programa i zabavnih emisija, kao i premijerno emitovanje popularnih stranih TV formata.

Kontakt

K1TV © 2024. Sva prava zadržana.

Izrada web sajta Cyber Team