Biljana Srbljanović: Poslala sam 20 poruka za Konstraktu

Dramaturškinja i profesorka na FDU Biljana Srbljanović danas je u „Uranku“ na televiziji K1 pohvalila ovogodišnji nacionalni izbor za Pesmu Evrovizije i kazala da je produkcija bila sjajna kao i izvođači, a naročito joj se dopalo to što je bilo mnogo ženskih izvođača.

  • Ove godine mi se baš dopao izbor. Ja sam poslala 20 poruka za Konstraktu – kazala je Srbljanovićeva s osmehom. – Veoma mi je interesantno to što se ljudima toliko dopala pesma koja je zapravo konceptualna umetnost. Podseća na Marinu Abramovič, na ono njeno „umetnik mora da bude lep“. Jako mi je bilo zanimljivo da je ta vrsta umetnosti prihvaćena i da je tako dobro prošla. Ja nemam sluha, ali čak i ja stalno pevam „In Corpore Sano“ . Verujem da je Konstrakta iskreno iznenađena pobedom.

Istakla je Srbljanovićeva i da je ova pesma višeslojna.

  • Nema jedne poruke, nego ih ima mnogo i sve može na razne načine da se protumači. Jeste problem i to što samostalni umetnici nemaju zdravstvenu knjižicu. Država ili grad, u zavisnosti od udruženja, trebalo bi da im plaćaju doprinose za zdravstveno osiguranje, ali to ne rade. Zakonski okvir postoji ali se mnogo kasni. I do sedam godina – ukazala je Biljana Srbljanović u „Uranku“ na ovaj problem. – Kada umetnici žele da aktiviraju zdravstveno osiguranje moraju sami da plate sva dugovanja. Pa se onda nadaju da će sve to nekada biti refundirano – kazala je Biljana Srbljanović na K1.

O Konstrakti

Biljana Srbljanović kazala je ovog jutra da se nakon izbora za Pesmu Evrovizije zainteresovala za Konstraktin rad.

  • Ona ima triptih, tri pesme i učestvovale su tu i Maja Uzelac i Ana Rodić. To je trijumf tri zrele žene, tri umetnice. Ono što mi se kod Konstrakte dopalo je to što ona pripoveda, vidiš tok njenih misli. Ona govori o malograđanskom zadovoljstvu, o konzumerizmu. Ona kritikuje ali se ne ljuti. Ima ženski pogled i ženske teme kao što su starenje i zdravlje. Asocijacije i šale su ženske.

Kazala je Srbljanovićeva da su Konstraktina pesma i nastup polugroteskni i polušašavi.

  • Malo je i „scary“. Nijedan umetnički rad ne može imati samo jedan nivo. Konstrakta ima hiljadu stvari da poruči, da prikaže teme koje je zanimaju. Ima svoju estetiku, pa ima tu i politike. I estrada i umetnost su deo popularne kulture, jer ako imaš milione ljudi koji nešto konzumiraju to je kulturna vrednost. Kod nas je problem što je na primer Ceca uzeta kao muzika. Kvalitetan si muzičar samo ako pevanjem izvodiš neke kerefeke. Ali „In Corpore Sano“ je ozbiljna muzika.

 O izboru

Srbljanovićeva kaže da nema nikakav problem sa tim što se i Aca Lukas takmičio.

  • Baš jeste mesto na Evroviziji svima. Meni je krivo zbog Sare Jo, što je postala deo stava da bezubi članovi društva gledaju dupeta. Ona ima svoje super telo i može s njim da radi šta hoće. To je porno šik. Zašto može Kardi Bi, a ne može ona? To je popularno. Sara Jo je kuma „Prajda“, ona je uvek stajala uz LGBT zajednicu. Nju obeležava sve drugo osim da je predstavnik bezube zajednice koja gleda dupeta. Netačno je da je Konstraktina pobeda trijumf inteligentne zajednice nad seljacima. Kao što je netačno da glasači vlasti slušaju kič i treš i vole gola dupeta – kazala je Biljana Srbljanović u svom maniru. – Nije mi okej da diskvalifikujemo pola države zato što voli neku vrstu muzike. To nije u redu, da se diskvalifikuje publika. Uterani smo u te priče koje mogu biti zabavne ali ljudi to ozbiljno shvataju. Šta, kao ko je glasao za Konstraktu glasaće za Ponoša?

Podele

Srbljanovićeva ističe da nije zadovoljna  ni opozicijom ni vlašću.

  • Opoziciona strana je stava da ako ih apsolutno ne podržavaš onda si za ovog drugog. Pa šta i da jesam? Ali, opet je za to kriva vlast, jer ako napraviš takvu atmosferu podele u društvu i zatvorenost medija, onda takva atmosfera vlada. Vlast je uvek odgovornija od onih koji nemaju vlast.

O trenutnim dešavanjima u svetu

Biljana Srbljanović istakla je da je „užasno prozapadna“.

Ja sam za EU, ali sam protiv NATO. Ne zato što su nas bombardovali već zato što sam pacifistkinja i protiv sam svih vojnih alijansi i saveza. Naša sreća je, međutim, što su svi oko nas u NATO i što ne može niko na nas. Nisam sigurna da ne bi i na nas krenuli kao na Ukrajinu nakon što smo glasali za rezoluciju UN, da nismo okruženi NATO zemljama – kazala je Srbljanovićeva na K1. – Ja ne bih ništa radila sa onima koji su se izjasnili za Putina, jer on ubija civile. Sramotan je protest podrške Putinu. Mi ne propustimo nijednu priliku da se obrukamo. Ali, izbacivanje i izopštavanje ruskih umetnika u svetu je ponižavajuće za sve. I licemerno. Sumanuto je praviti cenzuru.

O Mihalkovu

Istakla je Biljana Srbljanović da bi uvek pogledala film Nikite Mihalkova ali njega lično ne bi nagradila.

  • Filmu bih dala nagradu, ali njemu lično kao prijatelju ili ambasadoru FEST-a ne bih. Znate, umetnik može da bude đubre, najgore ljudsko biće, da ima sumanute političke stavove, ali njegov rad ne mora uopšte da odslikava to – kazala je Srbljanovićeva.

Sveštenik Gligorije Marković: Autofagija nije ništa drugo do manastirski, posni način života

Danas počinje Vaskršnji post. Traje 48 dana i primenjuje se za čišćenje tela i duše. Tim povodom ovog jutra u „Uranku“ gost je bio sveštenik Gligorije Marković koji je kazao da je post zapravo „Božje staranje za ljudsko zdravlje“.

  • U hrišćanstvu i u veri svi smo zajedno jedni za druge, pa je moja poruka danas da onaj ko posti – posti za sve nas. I za one koji ne poste. Post je Božje staranje za ljudsko zdravlje, a post i molitva su uvek usmereni na čitavo čovečanstvo – kazao je sveštenik na K1. – Bog postaje čovek da bi čovek postao Bog. Mi ne postimo da bismo mi sami bili duhovno jači, nego da bismo bili nebeski na zemlji i da bismo bili svesni da nismo sami.

Svrha posta je prema njegovim rečima da raščistimo duhovni vid.

  • Tako bi trebalo da bude. Da postom osvestimo da je potrebno da raščistimo svoj duhovni vid. Vernik sluša zato što veruje i zna da mu Bog želi najbolje. Hrišćanska priča je tokom 2.000 godina okupila milione ljudi u njoj, sve loše ljudsko ali i nebesko. Živimo kao Božja bića na zemlji da bi čitava planeta bila nebeska. Vidimo sjaj nebeski utkan u zemlju, ali i sve tuge pale tvorevine i svu prolaznost svega čemu ljudi teže. Iako može da zvuči luckasto, hrišćanstvo je najlepša priča čovečanstva.

Kazao je na K1 ovog jutra sveštenik Gligorije Marković i da je čovek taj koji je u svet uneo smrt.

  • Napoleon krene na Rusiju i samo u tom pohodu strada 120.000 ljudi. Čovečanstvo je u poslednjih 200 godina izumrlo, prema nekim podacima 50 milijardi ljudi je stradalo. Koliko životinjskih vrsta nestaje na planeti. I ko je odgovoran – čovek. Ali, Bog nam je kroz Hrista poslao poruku za šta smo stvoreni – da tu smrt stalno prevazilazimo. I u tugu ne smemo da se utapamo. Kroz post i kroz veru to na zemlji treba da prevaziđemo. Da uhvatimo liniju u sredini.

Suština posta

Poenta posta nije samo u tome kakvu ćemo hranu jesti, već da prihvatimo mir.

  • To je izazov, dnevne probleme ćemo videti iz drugog ugla. Čovek nikada ne sme da se pita koji je njegov maksimum, već kada krene da ide tim putem. U putovanju je poenta, u neprekidnom putovanju i borbi poštujući Božje zakone.

Autofagija

Kada je reč o postu, Marković je kazao da autofagija nije ništa drugo do manastirski, posni život.

  • To su dva obroka, jedan ujutro, jedan popodne. I rad između. Nejedenjem se usporava starenje i leče ćelije. To su neuki ljudi iz crkve znali oduvek, još u 6. veku, kada nije bilo nauke. Da nema protoka hrane mi bismo bili besmrtni, ali – bez hrane umiremo. Zato je važna ravnoteža – kazao je Gligorije Marković.

Obrad Kesić: Ako Rusija bude isključena iz Ujedinjenih nacija, biće to raspad UN

Spoljnopolitički komentator Obrad Kesić ovog jutra u „Uranku“ na televiziji K1 kazao je da ne postoji legalni mehanizam da se Rusija isključi iz Ujedinjenih nacija.

  • Mislim da je taj scenario malo verovatan, jer bi takav zahtev morao doći od Saveta bezbednosti, a to ne bi podržale ni Rusija ni Kina. Kina bi glasanjem za takav predlog sama sebi pucala u nogu, jer bi, ukoliko bi došlo do sukoba sa Zapadom, i njoj moglo isto da se dogodi. Ne postoji legalni mehanizam da Rusija bude isključena iz UN, ali naravno, nikada ne isključujem takvu mogućnost, jer znamo da se Zapad poziva na međunarodno pravo samo kada to njima odgovara – kazao je Kesić iz Vašingtona. – Ako bi Rusija bila isključena iz UN, bio bi to raspad Ujedinjenih nacija.

On je istakao i da su Amerikanci ogorčeni zbog velikih poskupljenja koja su na delu u zemlji i da Bajden stalno ponavlja da je uzrok rasta cena – rat u Ukrajini.

Aleksandar Bocan-Harčenko: Želimo što više podrške Srbije

Srbija je jedina zemlja u Evropi koja nije uvela sankcije Rusiji, ali je osudila napad na Ukrajinu, odnosno glasala za rezoluciju u Ujedinjenim nacijama.

Kako će ova odluka uticati na odnose Beograda i Moskve i da li će ruski prijatelji imati razumevanja za potez Srbije, jutros su u „Uranku“ na televiziji K1 bila pitanja za Aleksandra Bocan-Harčenka, ambasadora Rusije u našoj zemlji.

  • Ni ja ni Rusija, ni zvanično ni ljudski, ne razumemo nacrt pa ne razumemo ni samu rezoluciju Ujedinjenih nacija. Uopšte je ne razumemo. Zbog toga je nemoguće odgovoriti na pitanje da li razumemo neki stav o rezoluciji. Ova rezolucija je štetna, to je štetan dokument – jasan je bio ruski amabasador na K1. – Štetna je zato što daje potpuno neistinitu i pokvarenu sliku o događajima.

Bocan-Harčenko kaže da je nužno razumeti lanac događaja koji je prethodio vojnoj operaciji Rusije u Ukrajini.

  • Kada posmatramo deo rezolucije koji se odnosi na prikazivanje događaja, neophodno je, ako želimo da polazimo od objektivnih stavova i na tom temelju razmotrimo i dajemo zaključke, da nacrt sadrži ceo lanac događaja. U ovom slučaju sam početak, a to je državni udar, nezakonit i nelegitiman neocnacista u Kijevu 2014. uz podršku Zapada. Zatim, antiruska politika i aktivnosti protiv ruskog naroda, zabrana ruskog jezika, kulture i tradicije, kao i samog temelja života i preživljavanja ruskog naroda u Ukrajini. Pa naravno, i dešavanja u Donbasu i paljenje ljudi u Odesi. To je sve poznato, samo Zapad tome nije poklanjao pažnju tokom osam godina rata i genocida u Donbasu. Ponašali su se i ponašaju kao da toga nije bilo, a to je lanac događaja. Mi se nadamo i verujemo da će vojnom operacijom biti završen rat i taj tužni lanac – kazao je Aleksandar Bocan-Harčenko u „Uranku“.

O pritiscima

Ruski ambasador kazao je da je Rusiji i ambasadoru u Ujedinjenim nacijama poznato kakve je aktivnosti Zapad započeo i da nije teško pretpostaviti, u političkom i diplomatskom okviru, kakvi će biti pritisci i ucene.

  • Da ponovim ono što sam govorio više puta i pre izjave predsednika Vučića – njegov stav je dosledan i poznat. On kao predsednik Srbije mora da misli na državni interes Srbije, na budućnost i to je razumljivo i neophodno za jednog predsednika države. Ovo je stav Srbije na osnovu srpskih nacionalnih interesa – kazao je Bocan-Harčenko na K1. – Srbija ne pristaje na sankcije, i mi to razumemo naravno. Nema nikakvih ograničenja za pritiske EU i evroatlantskih zemalja. Razumemo pritisak i na Srbiju i na druge zemlje, jer mi smo prijateljske države i narodi, naše veze su dugoročne i duboke i to određuje naš odnos, kao i ono što je dogovoreno između naših predsednika. Nadamo se da ćemo ostvariti sve što je dogovoreno i ići dalje u razvoj saradnje i odnosa. Želimo što više prijateljske podrške. Želim da kažem, i to je moj ljudski osećaj: što više moralne podrške – to bolje.

Objašnjavali nacrt rezolucije

Ruski amabsador kazao je da je Rusija stalna članica Saveta bezbednosti.

  • Najveći interes svake članice je da sazna, ako je na stolu neki nacrt rezolucije, mišljenje stalnih članica Saveta o tom nacrtu. Mi smo svoju analizu i odnos sažeto izneli svima. Mi ne tražimo ništa uz pritiske, samo smo objašnjavali. Sa nadom da to objašnjenje bude prihvaćeno, naravno. Često imam sastanke i sa predsednikom Vučićem i sa drugim državnim zvaničnicima i pričamo. Imali smo razgovore i o ovoj rezoluciji. Diplomatska aktivnost nije za javnost, ali verujte da nismo mi pravili pritisak, samo smo smo objašnjavali u Srbiji, i svima drugima, našu analizu ovog nacrta koji je veoma štetan. U Rusiji se odlično zna kakav pritisak bez ikakvih ograničenja pravi Zapad. Rezolucija kao što je ova nije samo štetna za sadašnju situaciju, već po organizaciju Ujedinjenih nacija i to je još jedan udarac u globalnom smislu. Za Srbiju je organizacija Ujedinjenih nacija, iz razumljivih razloga, izuzetno važna.

Rusija i Jugoslavija devedesetih godina

Na pitanje Draga Jovanovića zbog čega tokom devedesetih godina Rusija nije pomogla da se Srbiji ne uvedu sankcije, ruski amabasador kazao je:

  • Tada je situacija u Rusiji i u svetu bila potpuno drugačija. Nema smisla da poredimo situaciju sada i tada, nemoguće je to porediti. U svemu je razlika. Ne vidim i ne osećam tačke podudarnosti, uopšte – jasan je bio Bocan-Harčenko.

Želim da kažem, i to je moj ljudski osećaj: što više moralne podrške – to bolje.

Rusija i UN

Ruski amabasador kazao je i da je nemoguće Rusiju isključiti iz UN.

  • To je apsolutno prazna priča. Kao stalnu članicu, Rusiju je nemoguće isključiti. Ova rezolucija jeste napad na Rusiju, ali pre svega ovo je udarac za organizaciju UN. Baš kao što su sankcije zapadnih zemalja udarac u njih same, pre svega. Rizik je isključivo visok ali po one koji su te sankcije uveli.

Cena gasa

Do 1. juna Srbija će kupovati gas od Rusije po ceni od 270 dolara za 1.000 kubnih metara.

  • Niko ne može da odgovori na pitanje cene. Ugovorom predsednika Putina i Vučića Srbija ima povoljno rešenje do 1. juna. Ne znam za to da je nekada ono što je ugovoreno bilo prekršeno. To je temelj naših odnosa. Rusija ispunjava sve obaveze, a kada daje obećanja ona su realna. U toku jednog dana cena se menja, skoči pa može da malo padne, pa opet da skoči, sve zavisi od razvoja događaja. Očigledno je da je haos ne samo na tržištu energenata nastao zbog sankcija zapadnih zemalja.

Ruske banke i swift

Aleksandar Bocan-Harčenko kazao je da su iz swift-a iskjučene samo pojedine banke, ne sve.

  • Isključen je niz banaka za koje Zapad smatra da su uključene u pripremu i finansiranje vojnih aktivnosti što naravno nije tačno. To nije najvažnija stvar. U sklopu finansija mi koristimo naš ruski sistem koji funkcioniše. Ne želim da zvučim kao čovek izvan realnosti pa ću reći da je za Rusiju težak paket sankcija i da će biti posledica, ali da će veća šteta biti za one koji su te sankcije uveli. Kada je reč o našem odbrambenom kompleksu on se oslanja se na našu tehnologiju i resurse. To je jedno od najvećih dostignuća u poslednjih nekoliko godina i ne zavisimo od  spoljnih faktora. Drugo, što je najvažnije za život i razvoj zemlje, industrije i ekonomije, je da je osnovan štab u okviru vlade Ruske federacije i da se sprovode sve usvojene finansijske mere. Putin svakog dana ima sastanke sa biznismenima i predsednikom Vlade, ministrima. Vlada ne odustaje ni od jednog socijalnog programa, povećan je minimalni nivo zarada i penzija. Novca u bankama ima, plate  neće biti smanjene – rekao je ruski ambasador na K1.

Nada umire poslednja

Aleksandar Bocan-Harčenko kazao je u „Uranku“ da se nada da će dobra volja i objektivno ponašanje pobediti i to uskoro.

  • Mi se nadamo da se vraćamo na kolosek normalnog razvoja i saradnje. Uzajamni interesi su najvažniji. Zapad nije slušao predsednika Putina koji je od 2007. godine iskazivao zabrinutost za ruske interese. Nada uvek postoji i nada umire poslednja. Mislim da nada neće poginuti. Tražio sam u sećanju period u istoriji kada nismo bili pod sankcijama Zapada i nisam ga našao. Bilo je toga i u vreme ruske imperije, i SSSR-a i potom Rusije. Bilo je zabrana, mera, trgovinskih zabrana i uvek ih je bilo. Sada francuski ministar traži ekonomski rat.

Cilj vojne akcije Rusije

Ambasador Rusije u Srbiji kazao je na K1 ovog jutra da je cilj Rusije veoma jasan.

  • To je zaštita Donjecka i Luganska, naroda koji tamo živi, denacifikacija, osloboditi Ukrajinu od neonacizma i demilitarizacija Ukrajine. Da se završe pretnje Zapada Ruskoj federaciji. Ukrajina je postala de fakto deo NATO aktivnosti i to je velika pretnja za Rusku federaciju. I naš predsednik i ministar odbrane bili su jasni da se vojna operacija razvija ali da ne postoji cilj okupacije Ukrajine već denacifikacija i demilitarizacija Ukrajine. Vojna operacija će se završiti čim budu ispunjeni ti ciljevi – jasan je bio Bocan-Harčenko. – Ovo nije invazija. Ovo nije rat već specijalna operacija koja ima određene ciljeve koje sam naveo. Svaki naš vojnik radi sve da ne ginu nedužni civili i da ne dođe do uništavanja civilnih objekata. Naš cilj je samo vojna infrastruktura. Bezbednost ljudi je obezbeđena u onim delovima koji su pod kontrolom Ruske federacije. Ljudima poručujemo da budu mirni, jer nećemo zadati nikakav udarac civilima. Ljudski štit neonacista i nacionalnih bataljona i jedinica Ukrajine svakog dana sve je jači.

 

 

Zvezdan Terzić: Ja imam de fakto najveću vlast u Crvenoj zvezdi

Crvena zvezda pobedila Partizan u 166. derbiju i vratila se u šampionsku trku. Utakmicu dva rivala u nedelju navijači obeležili neredima i koreografijom koja je izazvala buru na društvenim mrežama. O tome, ali i sankcijama FIFA i UEFA ruskim klubovima, pozivu MOK-a da zabrani učešće svih ruskih i beloruskih sportista na međunarodnim takmičenjima za „Uranak“ na K1 televiziji je ovog jutra govorio Zvezdan Terzić.

Zvezdan Terzić: Ja imam de fakto najveću vlast u Crvenoj zvezdi

U „Uranku“ na televiziji K1 ovog jutra Zvezdan Terzić kazao je da nikada nije bio mirniji nego pred derbi u nedelju uveče.

  • To sam rekao i igračima pred derbi. Nikada veća nije bila razlika u kvalitetu između Crvene zvezde i Partizana. I ta razlika od dva gola nije dovoljna da to pokaže. Toliko je Zvezda bolja od svih drugih timova u zemlji kada smo pravi i fokusirani, kada smo motivisani. Jako je bilo važno da se približimo Partizanu na dva boda. I kada smo imali minus pet rekao sam da ćemo biti šampioni, jer ako si bolji – dokaži to. U nedelju je bilo samo prvo poluvreme – rekao je Terzić na K1.

Kazao je i da je derbi u nedelju bio jedan od najboljih derbija odigranih u poslednje vreme.

  • Zvezda je na dominantan način pobedila, pojeli smo ih. U svakom trenutku držali smo igru u svojim rukama. Takođe, moram da naglasim i da odavno nismo imali korektniji derbi, izjave sa obe strane su bile džentlmenske, u duhu fer-pleja. Posle svakog derbija neka strana je nezadovoljna, ali ovog puta Partizan je kazao da smo zasluženo pobedili i nama to mnogo znači.

Koga slušaju igrači?

Na pitanje Jovane Joksimović koga u Zvezdi slušaju igrači, trenera Stankovića ili njega, Terzić je kazao da de fakto on ima najveću vlast u Crvenoj zvezdi.

  • Igrači naravno slušaju trenera Stankovića kada je reč o fudbalu, ali Crvena zvezda je ozbiljno uređen sistem. Skupština je najviši organ, Upravni odbor polaže račune Skupštini i bira direktora. I ja formalno raportiram njima, a ispod mene su trener i igrači. Ja ih biram. Ja snosim konsekvence za neuspehe, jer je trener moj izbor. Moja obaveza je da stanem iza svakog trenera jer su svi moj izbor. Ja prihvatam svu odgovornost za neuspeh Crvene zvezde uvek, i u budućnosti. Ja sam tu da svake godine Zvezda bude šampion, a da bude druga – to može i sa nekim drugim. De fakto imam najveću vlast u Zvezdi, niko mi se ne meša u posao, ja sam birao i sportskog direktora – kazao je Terzić u „Uranku“ na K1.

Navijači, stadion i koreografije

Istakao je Terzić i da komunicira sa navijačima.

  • Komuniciram sa njima u meri u kojoj je to potrebno. Ja sam postao personifikacija Zvezde i to verovatno nije dobro ali je tako, i ja od toga ne bežim. To je i deo moje ličnosti, nametnuo sam se. Ja sam odgovorno lice pred zakonom, odgovoran sam i u organizaciji događaja. Čarke na utakmicama se dešavaju svuda, i to što su mediji pisali su gluposti, ja tome ne pridajem pažnju. Pojedini mediji napisali su tuča, a bilo je samo čarki, sve je bilo u okvirima fer-pleja. U granicama je bilo i navijanje, nikada manje sukoba nije bilo nego na nedeljnom derbiju – kazao je Terzić. – Mi za dešavanja van stadiona nismo odgovorni, malo incidenata je bilo i ponosan sam na to. Tome su doprinele i korektne izjave s obe strane.

Terzić je naglasio da je stadio Crvene zvezde – bezbedan.

– Stadion Zvezde je bezbedan i ne pamtim da se nekome nešto loše desilo. Mnogo devojaka i žena znam da idu na severnu tribinu. Na derbiju je bilo 45.000 ljudi, zadovoljni su i došli i otišli sa stadiona. Bezbedno je ići na utakmice – naglasio je Terzić i kazao da isprva nije razumeo koreografiju Zvezdinih navijača. – Naši navijači su kreativni pa ni ja mnogo toga ne znam i ne mogu da protumačim. Stiglo mi je sto poruka u nedelju sa pitanjem o čemu se tu radilo, i na kraju su mi objasnili da je to scena iz „Maratonaca“. Zlonamerni su uvukli Ukrajinu u tu priču, a nema to nikakve veze sa tim – istakao je direktor Zvezde.

Zvezda i Gasprom

Zvezdan Terzić kazao je u „Uranku“ da je za osam godina koliko je na čelu Zvezde klub najuspešniji u istoriji.

  • Zvezda je 2014. bila pred bankrotom, ovo je najveći uspeh u istoriji, od osnivanja kluba, od 1945. U petak slavimo 77 godina kluba. Kada se bude analizirala istorija, ovaj period je jedan od najslavnijih. Crvena zvezda je 35. kompanija u Evropi zvanično na UEFA listi. Tek će se izučavati na fakultetima ekonomije i biznisa šta samo to uradili u Crvenoj zvezdi. Uspeh pripisujem svim članovima kluba, ali da, zahvalan sam i njemu. Govoriću u rebusima kao i moji navijači.

Kada je reč o kompaniji „Gasprom“ koja je sponzor kluba, Terzić je na K1 kazao da nije dobio zahtev da se logo „Gasproma“ ukloni sa dresa Zvezde u utakmicama u Evropi.

  • Nadam se da do toga neće ni doći. To bi bio sulud zahtev. Od 2010. „Gasprom“ je uz Zvezdu, bio je uz klub i kada mu je pretio ključ u bravu. Možda klub i nije uvek zasluživao takvu pomoć od tako velikog giganta. Da nije bilo „Gasproma“ ne bi bilo ni Crvene zvezde ovakve, kada je bilo najteže stali su uz nas. Taj odnos prevazilazi puki sponzorski ugovor. Ali, pošto prihodujemo od 35 do 40 miliona evra godišnje, a od „Gasproma“ dobijamo četiri miliona, mi možemo i sami. Većinu prihoda ostvarujemo iz inostranstva, od UEFA bonusa i transfera igrača. Nemamo finansijskih problema. Zvezda je osposobljena da bude uspešna kompanija. Uvek u prvom krugu dobijamo licencu UEFA što znači da sve obaveze ispunjavamo u roku. Ne znam kada smo poslednji put bili u blokadi, uvek imamo pare na računu.

UEFA i Rusija

Terzić je istakao da je UEFA potrčala da donosi političke odluke.

  • Većina zemalja članica UEFA nisu članice EU, i ne znam zašto slušaju Brisel. Veliki je pritisak medija, vlada antiruska histerija. UEFA trpi velike pritiske od članica, svaki savez trpi pritiske od svojih vlada. UEFA je samo zajednica 55 saveza i nema veze sa politikom – istakao je Zvezdan Terzić. – Ne mogu da razumem i podržim suspenziju ruskih klubova i reprezentacije. Na osnovu čega su doneli tu odluku? Ne možemo na osnovu medijskih napisa donositi odluke. Ja moram da gledam interes Crvene Zvezde i Srbije i ne zanima me kakve će posledice imati ono što kažem, stojim iza svega što sam rekao jer se ne slažem sa odlukama UEFA. One su proizvod antiruske propagande širom Evrope. Sve je mučno što gledamo, prošli smo kroz devedesete, i žao mi je ukrajinskog naroda. Ali, mi smo Rusofili i uvek ćemo biti. Podržala nas je Rusija kada nam je bilo mnogo teško.

Terzić i Piksi

Direktor Crvene zvezde kazao je u „Uranku“ i da je „za ljubav i svađu potrebno dvoje“.

  • Stojković ima moj broj pa neka me pozove. Nije mi čestitao derbi. Ne meni, nego ni Stankoviću. Jel vi mislite da je u redu da selektor reprezentacije Srbije ne bude na derbiju? Pa to je njegova obaveza, on prima platu u Srbiji. Ne na ovom, nije bio ni na jednom derbiju. Da li je normalo da ne čestita pobedu ili plasman u osminu finala Lige Evrope? Pre njega su to svi selektori radili. Da li je normalno da ne okrene Mrkelu, Džajića, Duleta Savića. Ne mora mene.

Ipak, Terzić kaže da je sa reprezentacijom Piksi uradio odličan posao.

  • Očekujemo velike stvari od reprezentacije. Prvi sam mu čestitao posle utakmice i plasmana u Katar. Izašao sam i javno dao izjavu, za medije. I rekao da je on najzaslužniji za uspeh. Ništa on nije neuobičajeno veliko uradio, jer smo išli smo na prvenstva i sa Muslinom, Antićem. Ali Zvezda radi stvari koje ranije nisu rađene. Kako god, mislim da ćemo u Kataru uraditi velike stvari i on dobro vodi reprezentaciju.

Radoš Đurović: Ne smemo dozvoliti da nepripremljeni dočekamo masovni priliv izbeglica

Više od pola miliona ljudi pobeglo je iz Ukrajine od početka vojne intervencije. Izbeglice stižu i u Srbiju. O tome kakva je situacija na graničnim prelazima i koliko izbeglica može da primi naša zemlja ovog jutra u „Uranku“ na televiziji K1 govorili su Radoš Đurović i Darko Jevtić koji se u jutarnji program uključio iz Poljske.

  • Efekat krize još uvek nije vidljiv, jer ljudi i dalje samo prelaze granicu i idu dalje. Situacija na granicama je mirna zbog samog karaktera ratnih dejstava u Ukrajini – još uvek se izbegava intervenisanje u urbanim sredinama pa nema masovnih ljudskih žrtava. U Siriji se nije vodilo računa o životima ljudi pa smo imali hiljade izbeglica koje su bežale da spasu živu glavu. U Ukrajini su, za sada, još uvek na meti pretežno vojni ciljevi – kazao je u „Uranku“ na K1 Radoš Đurović iz Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.

Kako je rekao Đurović, izbeglice iz Sirije su dolazile u nepreglednim kolonama i to je bio egzodus. Ističe i da je veoma zabrinut.

  • Nisam mogao da spavam tri dana, jako sam zabrinut. Nema potrebne da se paniči ali zabrinut sam. Ovo je sada kontrolisanije i organizovanije stanje. Trenutno Ukrajinu napuštaju ljudi koji imaju gde da odu, kod prijatelja, rođaka. Oni koji čuvaju okućnicu, koji ne znaju strani jezik, oni ostaju do kraja. Mnogi ne žele da do poslednjeg trenutka napuste svoju imovinu, a to je pogrešno. Treba spasiti život, to je prioritet, jer imovina može da nestane u sekund,. Morate na vreme otići i spasiti svoj život jer je on najvredniji – naglašava Đurović.

Kada je reč o situaciji na graničnim prelazima, Đurović kaže da su u Poljskoj dobro pripremljeni i organizovani za prihvat izbeglica.

  • Samo je pet dana prošlo od početka ratnih dejstava. Poljska se dobro snalazi, ali u drugim zemljama je drugačije. U Mađarskoj i Rumuniji su nepripremljeni i to je naša najveća briga, jer su to zemlje koje nas okružuju. Ako posustanu, ako ne budu mogle da se nose sa izbeglicama, za očekivati je da će jedan broj ljudi doći i kod nas. A kapacitet naših prihvatnih centara je 6.000 ljudi. Trenutno, mi imamo 4.000 izbeglica i migranata u tim centrima. U hitnim situacijama možemo malo proširiti taj broj, ali to je malo ako dođe do masovnijeg priliva ljudi – upozorio je Đurović na K1.

Istakao je da je veoma teško reći koliko bi ljudi u narednom periodu moglo doći kod nas.

  • Preko noći situacija može da se promeni. U Mađarskoj nije dobar sistem za prihvat izbeglica. Ni Rumunija nije spremna za veliki broj izbeglica. Ovo su nerealne slike i deluje da je sve u redu. Videćemo kada ljudi počnu da ostaju u tim zemljama. EU mora da ima plan. Za sada, koliko mi znamo, tog plana nema. Brine me to što, na primer, imao situaciju da ljudi iz Gruzije dođu u Mađarsku i traže azil, koji bi prema svim pravilima trebalo da dobiju, ali Mađari ih odbiju i gurnu ih preko granice, kod nas. Mađari imaju samo barake blizu graničnih prelaza, a nakon toga nema prihvatnih kampova. Kuda će svi ti ljudi ako počnu masovnije da odlaze iz Ukrajine? Rumuni kažu: Neće se zadržavati kod nas, nastaviće dalje. A šta je dalje – to je pitanje.

Srbija i izbeglice

Oko 350.000 Ukrajinaca do jutros ušlo je iz Ukrajine u Poljsku, Moldaviju, Rumuniju, Slovačku, Mađarsku. Samo u poslednja 24 sata je 100.000 ljudi prešlo poljsku granicu.

  • Bilo bi logično da komuniciramo sa mađarskim i rumunskim vlastima i da se pripremimo. Mi ne vidimo pripremu i zato smo se obratili Vladi Srbije. Za sada dolaze ljudi koji imaju ovde rodbinu i prijatelje, nas su kontaktirali prvi put u subotu. To su pojedinačni slučajevi koji imaju plan i socijalnu infrastrukturu, ali šta ćemo sa onima koji to neće imati. Strani državljani mogu u Srbiji biti 30 dana. Mi ih upućujemo na policiju, i još uvek nema potrebe da traže azil. Ali, ne smemo dozvoliti da vidimo egzodus, a da nismo pripremljeni. Potrebna nam je infrastruktura. Moramo da pratimo i kako će sekundarne zemlje reagovati – Slovačka, Austrija, Češka. Našem sistemu za prihvat izbeglica potrebno je dve do tri nedelje da se podigne i počne da funkcioniše – kazao je Radoš Đurović i istakao da su na svim granicama ukinute kovid mere, jer je prioritet zaštita ljudskih života.

Darko Jevtić: Ukrajinci se na granicama kratko zadržavaju

Novinar „Tanjuga“ Darko Jevtić uključio se ovog jutra sa ukrajinsko-poljske granice, iz mesta Horčan, i javio se iz najvećeg prihvatnog centra za izbeglice iz Ukrajine u Poljskoj.

  • Ovaj centar nalazi se na glavnom putu od Lavova ka Krakovu. Autobusi stalno pristižu. Izbeglice ovde imaju sve uslove – hranu, vodu, odeću, ali se veoma kratko zadržavaju i brzo nastavljaju svoj put. Ljudi su potpuno spremni, svi imaju sve, mnogo je porodica – kazao je Jevtić u „Uranku“. – Iz zapadne Evrope dolaze rođaci i prijatelji i čekaju svoje iz Ukrajine da uđu u Poljsku. Mirno je. Ukrajinci idu i u Litvaniju i Estoniju ali nisu mogli direktno preko Belorusije pa idu okolo. Najvažnije im je da izađu iz Ukrajine.

Kako je kazao Jevtić, ima i ljudi koji odlaze iz delova Ukrajine u kojima nema ratnih dejstava.

  • Neki odlaze preventivno, neki su pobegli od bombi. Ljudi iz Kijeva pričaju o strahotama, znamo i mi kako to izgleda kada padaju bombe. Ovde se mnogo duže zadržavaju migranti sa Istoka, mnogo ih je ovde u prihvatnom centru. Prethodnih dana kolone automobila bile su duge 40 ili 50 kilometara, napuštali su vozila i prelazili peške. Ostavljeni su automobili na putu. Autobusi idu na pet minuta od prihvatnog centra do granice i dovoze izbeglice. Uglavnom žene i deca dolaze autobusima sa granice. I po 20 sati čekali su da pređu granicu, ali sada sve ide mnogo brže. Jezivo je hladno, jutros je bilo minus četiri, i hladnoća ulazi u kosti. I kada je temperatura u plusu hladno je, jezera i reke su zaleđene.

Rasim Ljajić: Javnost ne zanimaju rezultati koje ste napravili

Predsednik Socijaldemokratske partije Srbije Rasim Ljajić u svojstvu građanina predao je Gradskoj upravi Beograda inicijativu da Tomi Zdravkoviću bude podignut spomenik u Skadarliji, kod kafane „Zlatni bokal“. Tim povodom gostovao je ovog jutra u „Uranku“ televizije K1 i objasnio kako je došlo do ove inicijative.

  • Jedan moj prijatelj je zapravo imao tu ideju, a ja sam iz formalnih razloga, jer je takva praksa, inicijativu predao u svojstvu građanina. Mi smo kao stranka, ali bez stranačkih obeležja prikupljali potpise, jer smatramo da je to zaista dobra ideja – kazao je Ljajić Jovani Joksimović. – Toma je bio jedinstvena pojava, takvog čoveka nismo imali ni pre, ni posle njega. On je bio pesnik, kompozitor i pevač. Notama je slikao svoj život. Kada slušate njegove pesme to je kao da gledate film. Film o njegovom životu. Bio bi to spomenik i njemu, ali i tom vremenu kojeg više nema. Spomenik popularnoj kulturi jedne zemlje. Njegove pesme slušali su svi, on je punio i kafane i dvorane.

Nakon razgovora sa Goranom Vesićem oseća se ohrabrenim, jer je pre sastanka mislio da će ova inicijativa naići na opstrukcije i da će se ceo proces otegnuti u nedogled.

  • Komisija će Skupštini uputiti inicijativu i ako bude usvojena, a verujem da hoće, biće raspisan konkurs za idejno rešenje, i biće formiran žiri. Nadam se da ćemo u Skadarliji, u maju 2022. imati spomenik Tomi Zdravkoviću – kazao je Ljajić.

On je istakao da ga je film „Toma“ vratio u lepše vreme i da je to jedan od najboljih filmova snimljen u poslednjih 20 godina.

  • Predložio sam Željku Joksimoviću da napravimo premijeru u Istanbulu, za naše ljude koji tamo žive. Mislim da bi to bio spektakl – kazao je Ljajić. – U Novom Pazaru su već danima rasprodate karte za sve projekcije filma.

Jovani Joksimović kazao je i da se sa mesta ministra povukao jer je došlo do prezasićenja.

  • Kao ministar ste od jutra do sutra aktivni i to je posao koji melje. U ovih godinu dana sam uživao što sam se bavio strankom i ljudima. Imamo mnogo dobrih i kvalitetnih ljudi – kazao je Ljajić. – Javnost rezultati ne zanimaju, sada je neko potpuno drugo vreme u koje se ja ne uklapam i ne želim da se uklopim. Ja verujem u rezutate kao glavno merilo. Naravno da sam morao da se prilagođavam, jer je pragmatizam važan u politici, ali bavljenje politikom je zapravo traženje mere između vrednosti i pragmatizma. A ja neću odustati od vrednosti u koje verujem.

Na pitanje Jovane Joksimović da li će na izbore sledeće godine izaći u koaliciji sa SNS-om, Ljajić je kazao:

  • Izlazimo na izbore, naravno, i očekujem poziv od SNS-a, ali da li ćemo sa njima izaći na izbore zavisi od njih. Da li oni žele da izađu na izbore sami ili u koaliciji. Ako ne sa njima, izaći ćemo sami, a imam na pameti još dve stranke sa kojima bih eventualno razgovarao. Videćemo.

Socijaldemokratska partija učestvovala je u međustranačkom dijalogu vlasti i opozicije, i Ljajić smatra da je potrebno promeniti Izborni zakon, ali da do izbora za to nema vremena.

  • Naš Izborni zakon je prevaziđem. Vi glasate za političku stranku, i ne znate imena ljudi na listama. Vi zapravo ne znate za koga glasate. Zalažem se za to da na listama glasate i za stranku i za pojedinca ili pojedince.

Nezaobilazno pitanje bilo je i ono o Fudbalskom savezu Srbije.

  • Volim fudbal, radio sam u fudbalskim klubovima i mislim da bih napravio dobar rezultat, jer je našem fudbalu i Fudbalskom savezu potrebna ozbiljna reforma – kazao je Ljajić. – Ali, mislim da je ideja ljudi koji su sada u Savezu da se ja sam eliminišem i da od toga odustanem. Trebalo bi da usvoje novi statut, Skupština bi trebalo da se održi do 15. decembra pa ću tada znati mogu li uopšte da se kandidujem. Pojedini ljudi u Savezu ponašaju se kao da je on njihovo privatno valsništvo. Hteli su da uvedu član u Statut kojim bi me direktno diskvalifikovali, a koji glasi da niko ko je obavljao političku funkciju u prethodne tri godine ne može da bude predsednik. Naša posla, ništa neočekivano.

Dragan Stojković Piksi: Za mene u fudbalu nema tajni

Selektor fudbalske reprezentacije Srbije Dragan Stojković Piksi ovog jutra u „Uranku“ na televiziji K1 govorio je o velikom uspehu tima i plasmanu na Mundijal. Istakao je da ima još mnogo vremena da se govori o Svetskom prvenstvu, ali da njemu kao selektoru, uopšte ne treba mnogo vremena.

  • Ja imam potpuno jasne ideje i ne treba mi mnogo vremena. Za mene u fudbalu nema tajni. Sa igračima imam odličan odnos i komunikaciju, imamo dobar tim sa pobedničkim mentalitetom i znamo da možemo da dobijemo koga god hoćemo. Mi možemo svakog da pobedimo – samouveren je kao i uvek selektor Stojković. – Na meni je da ih samo poguram ka cilju. Ne može vojska da ima lošeg generala. On mora da bude strateg.

Kazao je seletor i da je prethodnih dana čuo mnogo pohvala na svoj račun ali da su uspeh postigli igrači na terenu.

  • Ništa ja specijalno nisam uradio. Na terenu ste videli šta sve mogu i šta su uradili igrači – kazao je Stojković. – Video sam u njima odavno potencijal i postali su jedna zdrava družina, a atmosfera u timu je takva da trener može samo da je poželi. Vrlo je sve jednostavno, slušali su i uradili sve što sam od njih tražio. Moraju da mi veruju jer ja njih ne lažem. Ja verujem u svoje instinkte i u ono što radim – kazao je legendarni Piksi na K1.

Istakao je da od igrača traži da budu pametni.

  • Moramo da budemo pametniji od protivnika i ne treba da nas zanima kako se taj protivnik zove. Nikada nisam prihvatao to što su neki govorili da ne znamo da igramo fudbal. Moramo uvek da igramo za gol više, a i ako izgubimo – da nas aplauzom isprate sa terena. Moj cilj je da reprezentacija ima ličnu kartu. Da kada dođete na stadion znate da ćete gledati lep, dinamičan, fudbal u kom se rizikuje. A ne da kažete da ste izgubili dva sata na stadionu.

Istakao je selektor da nikakav novac ni njemu ni igračima nije motiv.

  • Kada utišate „La Luž“ sa 62.000 navijača – za to se živi! Ja bih sve prodao da odem u Katar, meni nikakav novac ne treba. Taj milion od države, to znači da nas država podržava, to je samo dodatni vetar u leđa. Igrači nisu znali da će predsednik doći da ih isprati, samo sam ja znao jer smo se tog dana čuli i dogovorili, ali za taj milion nisam. To su za mene trivije, a vidim da se mnogi time bave. Igrači nisu mogli da veruju da ih je posetio predsednik.

Istakao je selektor da je otadžbina gladna fudbalskih uspeha.

  • To što nosimo dres, grb i pevamo himnu, to je čast i velika odgovornost, ali ne sme biti straha. Svakoga možemo da pobedimo – izričit je selektor.

Mister

Na pitanje Jovane Joksimović zašto ga igrači zovu Mister i da li mu se to dopada, selektor je kazao:

  • To je internacionalni naziv, tako je zgodno. Mister ili „coach“. Ne mislim ništa posebno o tome. Pa neće valjda Piksi da me zovu? Kakav Piksi, pa nismo mi drugari, to ne bi bilo u redu – kazao je Stojković.

O podršci, slavlju i euforiji

Dragan Stojković kazao je da razume euforiju koja vlada u narodu, ali da je u timu ne dozvoljava.

  • Razumem euforiju ali ja sam totalno na zemlji i to tražim i od igrača. Neka se ljudi osećaju lepo, mi smo uradili divan posao. Voleo bih da kao narod pokažemo jedinstvo u periodu pred nama, baš kao što su ga pokazali momci u Lisabonu. Imamo samo jednu zemlju, a ona je mala, i ako se delimo neće na dobro izaći. Tražim podršku od naroda. Daće momci više od maksimuma ako ih svi podržavamo – kazao je selektor u „Uranku“.

Stojković je kazao i da je reprezentativcima čestitao zbog načina na koji su se ponašali nakon pobede.

  • Bilo je slavlja u svlačionici i moram da im čestitam na ponašanju. Tražio sam da budu džentlmeni i rekao da neću da čujem ciku, vrisku, polivanje šampanjcima… Moramo da pokažemo respekt prema velikom Portugalu, jer je cela zemlja u suzama i ne smemo svojim ponašanjem da dolivamo ulje na vatru. Prema ljudima u hotelu da pokažemo poštovanje jer nas oni goste i hrane. Rekao sam im: Kada se vratimo u Beograd radite šta hoćete ali do tada budite džentlmeni i sportisti. Ne uzvisi se, hodaj po zemlji. Nemoj previše da letiš, jer ako tresneš to mnogo boli. Ja sam popio jedno pivo u hotelu i to je bilo to. Napravićemo verovatno neko druženje i večeru, ali nije to najbitnija stvar.

Obrazovne i zdravstvene ustanove gotovo nikad ne prijave zlostavljanje dece

Javnost je juče potresao stravičan slučaj nasilja u porodici. Očuh je u Beogradu pretukao bebu i polomio joj obe ruke i noge. Određen mu je pritvor, majka je na saslušanju rekla da nije bila kod kuće, a dete je na lečenju u bolnici u Tiršovoj. Lekari su tokom pregleda bebe otkrili i starije povrede.

Na pitanja koje će posledice snositi staratelji i šta u ovakvim slučajevima može da uradi Centar za socijalni rad ovog jutra u „Uranku“ na televiziji K1 govorio je Dragan Vulević, nekadašnji savetnik ministra za socijalna pitanja.

  • Tokom četrdeset i više godina bavljenja ovim poslom nažalost često sam se susretao sa ovakvim i sličnim slučajevima. Kontaktirao sam kolege i saznao da nijedan centar za socijalni rad u Beogradu ovu porodicu nije imao evidentiranu u sistemu, što znači da nema odgovornosti Centra – kazao je Vulević na K1. – Meni je neverovatno da niko iz bližeg okruženja nije znao šta se događa. Takođe, možda je očuh neposredni izvršilac, ali upitno je i ponašanje majke. Ona je sigurno znala za ranije povrede, a dete je ostavljala na čuvanje takvoj osobi.

Vulević je objasnio da čim je dete u bolnici, u slučaj se uključuje centar za socijalni rad.

  • Ne bih dozvolio majci da u ovom trenutku obilazi dete. Centar za socijalni rad odlučuje da li će očuh i majka biti lišeni roditeljskog prava. U zavisnosti od stepena povreda, trajnosti zlostavljanja i drugih faktora, zaprećena kazna za ovo delo prema Krivičnom zakonu je između tri i pet godina zatvora – kazao je Vulević.

On je istakao, na osnovu pisanja medija da se ne zna razlog prebijanja, da ne može postojati nijedan razlog da neko prebije bebu.

  • Sve i da je bio pijan i neuračunljiv, osoba odgovara što je sebe dovela u stanje neuračunljivosti – objasnio je Vulević. – Poražavajući su podaci Zavoda za socijalnu zaštitu o tome kako centri za socijalni rad najčešće saznaju za nasilje u porodici. U čak 73 odsto slučajeva prijave dobijaju od policije, oko deset odsto od suda i tužilaštva, oko šest odsto od same žrtve, a četiri odsto od nekog člana porodice. Obrazovne i zdravstvene ustanove, koje imaju najviše kontakta sa decom, prijavljuju zlostavljanje tek u dva odsto slučajeva.

Kako je objasnio Vulević, postoje indikatori zlostavljanja, a neki od njih su povrede koje nisu primerene uzrastu ili nesuvislo objašnjenje povrede.